Ako polazimo od činjenice da postoje dva ključna zajednička imenitelja koji pokreću i određuju sadašnji tok civilizacije – a to su globalizacija i tehnologija – postavlja se pitanje da li smo suočeni i sa stvaranjem treće „osovine“ današnjeg sveta – permanentne (ekonomske, privredne, političke, društvene…) turbulencije?
Zašto turbulencija? U prirodi odmah možemo prepoznati silovit turbulentni događaj koji, po pravilu, iza sebe ostavlja pustoš i haos – udar tornada, ciklona ili cunamija ne može se sprečiti niti kontrolisati. Isto važi i za društvene ili ekonomske prilike u svetu.
U prošlosti, svet je prolazio kroz različite haotične i turbulentne situacije koje su, manje-više, bile kratkog daha: imali smo slučajeve različitih ekonomskih kriza i društveno-političkih promena; širom sveta odvijali su se događaji koji su za posledicu imali rast nesigurnosti, rizika i nezaposlenosti, bankrote i propadanje firmi, proteste, štrajkove i revolucije nezadovoljnih ljudi iz svih slojeva društva. Ali nijedna kriza nije bila trajnog karaktera. Posle izvesnog vremena stvari bi se vraćale u normalu, u stanje koje ekonomisti vole da nazivaju „samoobnavljajuća ravnoteža“.
Teorija prema kojoj se upravo turbulencija smatra „novim licem normalnog“ novijeg je datuma i o njoj su pisali brojni autori i ekonomisti, među kojima su i marketinški „guru“ Filip Kotler i poslovni strateg Džon Kaslione. Njihova osnovna pretpostavka je da je turbulencija danas „normalno stanje industrija, tržišta i kompanija“, ali i „nova normalnost isprekidana povremenim i naizmeničnim blagostanjem i silaznim stanjima, koja mogu da dovedu do recesije ili čak depresije“.

Kako prebroditi krizu?
Haotika: Njihova zajednička knjiga „Haotika – upravljanje i marketing u turbulentnim vremenima“ govori o jednom takvom novom okruženju, koje bez imalo milosti guta nespremne za novo doba, ali pruža prilike i nagrađuje one koji imaju sposobnost da se prilagode i delotvorno odgovore novim pretnjama i izazovima.
„Svet je ušao u novu ekonomsku fazu. Nacionalne ekonomije blisko su povezane i međuzavisne. Trgovina se odvija uz protok informacija brzinom svetlosti preko interneta i mobilnih telefona. Ova nova etapa pruža sjajne prilike za smanjivanje troškova i ubrzavanje proizvodnje i transporta usluga i dobara. Ali isto tako, ima i svoju tamnu stranu, onu koja postepeno podiše visinu nesigurnosti i rizika za proizvođače i potrošače. Događaj ili promena okolnosti u jednoj zemlji – bilo da se radi o propasti banke, berze ili tržišta nekretnina – može se proširiti na mnoge druge zemlje i stvoriti ogromne turbulencije, koje će čitav sistem voditi ka potpuno nepredvidivim situacijama i krajnjim ishodima“, piše se u knjizi.
Jedan od načina kako spremno dočekati fazu (trajno stanje?) turbulentnosti jeste i Haotika – sistem upravljanja koji ima za cilj da minimalizuje ranjivost i teškoće sa kojima se preduzeće u vremenima recesije suočava, ali i da istovremeno iskoristi prilike kako bi brže i bolje od konkurencije uspešno nastavila svoje poslovanje.
Promene tržišta: Upravo marketing i stručnjaci koji vode taj sektor u svojim preduzećima moraju pokazati najviši stepen „elastičnosti“ u kreiranju novih marketinških modela i strategija. Zašto? Upravo zbog prirode i brzine promena na tržitu/tržištima. Kotler je identifikovao četiri ključne promene u marketinškom okruženju, zbog kojih je potrebno promeniti ili bolje rečeno, modifikovati tradicionalni marketinški pristup kompanija – baziran na konstantnim istraživanja i principima marketinškog miksa 4P (product/price/placement/promotion).
Te promene okruženja su sledeće:
- Kupci su informisaniji bolje nego ikad. Mogu pronaći gotovo sve podatke o proizvodu ili usluzi na internetu.
- U turbulentnim vremenima, potrošači su sve spremniji da kupuju njima dobro poznate, jeftinije proizvode od skupo reklamiranih (nad)nacionalnih robnih marki i proizvoda.
- Konkurencija je sposobna da sve brže kopira ili imitira bilo koji novi proizvod ili uslugu, što znači da konkurentske prednosti imaju kraći vek trajanja.
- Internet i društvene mreže stvorili su novi medij i izvor informacija, kao i nove mogućnosti za direktnu kupovinu (prodaju) kupcima itd.
Prioriteti poslovanja: Sve ove promene zahtevaju i nove pristupe i razmišljanja menadžera i marketinških stručnjaka. Kotler i Kaslione putem svog Haotika sistema predlažu da se fokus u turbulentnim vremenima usmeri na nekoliko ključnih elemenata poslovanja:
- Zaštititi svoj tržišni udeo sa ključnim segmentima kupaca/korisnika/potrošača. Drugim rečima, posebno je važno voditi računa o postojećim klijentima i odbraniti se od napada konkurencije koji će pokušati da preuzmu najprofitabilnije i najlojalnije kupce
- Vice versa, potrudite se da preuzmete veći tržišni udeo od konkurencije, upravo one koji mogu da budu podudarni sa sopstvenim ključnim segmentima korisnika ili kupaca
- Dodatno se posvetiti istraživanju tržišta i potrošača jer se njihove želje i potrebe sve brže menjaju
- Pokušati sa povećanjem ili makar održavanjem postojećeg budžeta predviđenog za marketing
- Usredsrediti se na ključne vrednosti i „ono što je sigurno“ – u turbulentnim vremenima kupci masovno žele osećaj sigurnosti i to kompanije treba da im pruže
- Napustiti programe i akcije koje nisu isplative – umesto kvalitetnih ljudi, bolje je osloboditi se neefektivnih programa
- Ne snižavati cene svojih najpriznatijih i najboljih marki i proizvoda
- Sačuvati jake, osloboditi se slabih proizvoda i marki – na turbulentnom tržištu, potrebno je još više ojačati najbolje proizvode i brendove, a pravi je momenat za ukidanje neuspešnih i neisplativih proizvoda.

Nekad moćna banka, danas bankrot: Lehman Brothers
EWS i krizni scenario: U kriznim vremenima nije dovoljno reagovati na događaj. Potrebno je razviti mehanizme koji će upozoriti i identifikovati problem pre nego što se on svom silinom sruči na vas. Kao što postoje meterološke stanice i centri koji upozoravaju na dolazak oluja i nevremena, tako je i u poslovanju potrebno stvoriti sistem ranog upozoravanja (EWS – Early Warning System) koji će unapred otkriti što je moguće više turbulencija i kriznih događaja.
Nakon toga, potrebno je pripremiti nekoliko scenarija koji će unapred oblikovati eventualne reakcije preduzeća na nastalu haotičnu situaciju – scenario za najbolju, najgoru i potpuno neočekivanu turbulenciju. Treći korak bio bi osmišljavanje strategije za efikasno suočavanje i prevazilaženje situacija nastalih iz pomenutih scenarija.
Ukoliko se u praksi pokaže kao uspešan, Haotika sistem upravljanja i marketinškog planiranja može biti jedan od načina da se i tokom krize „stane na noge“ i osmisli proaktivan nastup na tržištu koji će i u turbulentnim vremenima omogućiti preduzeću da uspešno iskoristiti šansu za razvoj i napredak.
a mozda ima jos jedno objasnjenje: da turbulencija dolazi iz samih firmi.
odn. turbulencija nije dosla “spolja” vec “iznutra” iz samih firmi, koje iz raznoraznih razloga podizu sebi pritisak povecanom dinamikom (da li neophodnom?) i sve brzim unutrasnjim promenama, trziste na to reaguje reaktivno i stvara se zacarani krug. otud i toliki lomovi.